U pismu staroga Egipta isti znak je označavao glagole plesati, radovati se i klicati. Blizina tih pojmova ukazuje u kojoj se mjeri u toj kulturi radost izražavala plesom.
Vjerski život je bio i ostao do kraja ključ egipatske kulture. Poput ostalih naroda staroga vijeka i Egipćani su svoje bogove zamišljali slične ljudima, pa su ih uključivali i u plesove. Kult sunca bio je povezan s plesom, suncu se raduje sve živo, pa su i Egipćani radost izražavali plesom. Obuzetost Egipćana astronomijom osobito je izražena u astronomskom plesu svećenstva. Nil, sveta rijeka Egipta, bio je predmet štovanja i simbol kulta plodnosti, jer su o njegovim poplavama ovisili život i blagostanje u zemlji.
Doba nadolaženja vode, poplave i njezina povlačenja bilo je popraćeno svetkovinama i ritualima. Slavlje je završavalo ophodom uz glazbu i ples i vrlo neobičnim ceremonijama upriličenim za plodnost žena.
Egipćani su bili svjesni povoljnog utjecaja ritmičke usklađenosti na učinak skupnog rada. Na otvorenim, širokim prostranstvima polja bilo je djelotvornije ozvučiti ritam rada nego ga označiti pokretom, stoga su se poslovi u prirodi, osobito žetelački radovi odvijali uz zvučnu pratnju.
Plesne cipeleNaučite plesati uz Youtube