Etruščani pripadaju davno nestalom narodu nepoznata podrijetla čije su pismene poruke ostale do danas neodgonetnute. Nastanivši se na području današnje Toskane, Etruščani su između rijeka Arna i Tibera i na obali Tirenskoga mora osnovali dvanaest gradova državica povezanih u savez. Vrhunac svoje kulture i vlasti dosegli su Etruščani u 6.st.pr.Kr. kada su zavladali tada još nerazvijenim Rimom. No sredinom 5.st.pr.Kr. Rimljani su podjarmili Etruščane, ali je rimska kultura bila duboko prožeta etruščanskom. Jasno je prepoznatljiv i jak utjecaj grčke umjetnosti na etruščansku, a kasnije i na rimsku.
Sa stajališta plesa osobito je važan propis koji je vjerojatno uzet iz Disciplina Etrusca, budući da se odnosi na dužnost prema bogovima. Po tom se propisu kultni plesovi moraju izvoditi do u tančine pomno prema propisanim plesnim koracima i ritmovima. Vjerovalo se da bi i pri najmanjem propustu ples izgubio svoju djelotvornost, pa čak i navukao gnjev bogova na čitav narod. To bi značilo da je pri uvježbavanju i izvođenju obrednih plesova vladala strogost i stega te da su se plesovi izvodili prema strogo utvrđenoj koreografiji u kojoj nije smjelo biti improvizacija. Etruščanski plesni prizori toliko odišu ritmom da je teško zamisliv plesač koji bi u tome pogriješio. Prije bi se dalo zamisliti da se ne drži propisanih koraka te da ih u plesnom zanosu nehotice sam stvara. Jedinstvo glazbe i plesa izvire kod Etruščana iz prirođenog sigurnog osjećaja za ritam.
Kod Etruščana su se uz svirku odvijale svečane i svakodnevne djelatnosti. Prinošenje žrtava, svečani ophodi i prikazi imali su svoju instrumentalnu pratnju. Ali isto tako svirka frule prati i rad pekara i kuhara, čak i bičevanje robova.
Etruščani su imali neobično razvijenu tjelesnu kulturu, jednako u muškaraca i žena. Žene su sudjelovale u javnom životu, što je za druge narode, pa čak i za Helene bilo nezamislivo. Prisustvovale su i gozbama zajedno s muškarcima, kao i u gimnastičkim vježbama i natjecanjima svoje gole braće i sinova. Stoga je za Etruščanku bilo sasvim prirodno i sudjelovanje u plesu muškaraca. Zbog slobodnog i javnog djelovanja Etruščanki nije bilo razloga da profesija plesačica u toj zemlji bude ozloglašena, kao što je to bila u Grčkoj, a pogotovo u Rimu, gdje su javno nastupale samo robinje i hetere. U Etruščana, naroda tako izrazito nadarenog za ples i glazbu, plesači i glazbenici sačinjavali su posebnu profesionalnu udrugu te su, s obzirom na sakralnu podlogu svojih umjetnosti, bili pozivani upravo u onim prilikama i na ona mjesta kada i gdje je sklonost bogova bila najpotrebnija. Upravo iz tih razloga su etruščanski plesači stoljećima kasnije bili pozivani u Rim. Etruščanski plesači i njihova umjetnost znatno su utjecali ne samo na Rim nego i na ostali dio Europe, pa i na Bizant.
Plesne cipeleNaučite plesati uz Youtube