O situaciji s Baletnom školom u Zagrebu, osnivanju visokoškolskog studija za balet i ples u RH i predstojećem natjecanje Mia Čorak Slavenska govori Svebor Sečak, prvak Baleta HNK u Zagrebu, predsjednik Hrvatskoga društva profesionalnih baletnih umjetnika (HDPBU) i voditelj Baletne trupe “Croatia”.
• Kakva je trenutna situacija s Baletnom školom u Zagrebu? Može li HDPBU kako pomoći u rješavanju budućnosti te institucije?
Škola za klasični balet u Zagrebu, osnovana 1949. godine, jedina je srednja baletna škola u Hrvatskoj iz koje izlaze budući profesionalni baletni plesači. Nažalost, zgrada na Ilirskom trgu 9 je dotrajala i inspekcija je zabranila odvijanje nastave iz sigurnosnih razloga. Polaznici škole trenutačno rade u potpuno neadekvatnim uvjetima u osnovnoj školi u Gundulićevoj ulici, u učionicama koje niti svojom veličinom, niti podlogom za baletni pod ne odgovaraju propisanim uvjetima, što može imati dugoročne i trajne posljedice ne samo na kvalitetu izobrazbe budućih plesača, već i na njihovo tjelesno zdravlje. Zgrada na Ilirskom trgu bila je predviđena za renovaciju i, iako romantična predodžba o baletnoj školi na Gornjem gradu u svima potiče želju za obnovom, postoje dva velika problema. Prije svega imovinsko pravni: odnosi između RH i Grada Zagreba nisu definirani, te je sporno tko je vlasnik zgrade, a drugo – zgrada kao takva je zaštićeni spomenik kulture, te u slučaju obnove ili renovacije ne dolazi u obzir širenje gabarita, a što bi bio preduvjet za potrebe baletnog školovanja u 21. stoljeću.
S druge strane, spomenuta je mogućnost obnove nekih drugih zgrada u gradu Zagrebu, a predviđa se i mogućnost izgradnje nove zgrade koja bi bila smještena u Gračanima podno Sljemena, pa iako bi mogla zadovoljiti najstrože kriterije, njezina udaljenost od centra grada mnogima se čini kao problem. Ipak, pozitivna strana te lokacije bila bi mogućnost spajanja cjelokupnog obrazovanja pod istim krovom, od osnovne i srednje škole do dodiplomskog studija, kao što je u nekim inozemnim akademijama od kojih je nama najbliža Ljubljana ili primjerice Budimpešta.
HDPBU je, kao što i samo ime govori, republička strukovna udruga profesionalnih baletnih plesača, tako da nema direktne ingerencije u području edukacije budućih plesača, međutim, kako su baletni plesači izuzetno deficitaran kadar u RH i potrebno je angažirati sve veći broj stranih umjetnika, u ime struke zalažemo se za kompletiranje obrazovne vertikale u baletnoj umjetnosti, od predškolskih tečajeva i osnovnih škola preko kvalitetne srednje škole, pa do osnivanja visokoškolske ustanove za balet. Ovdje treba napomenuti da brojne baletne škole u inozemstvu imaju u naslovu naziv akademija, ali su to srednje baletne škole. Prvi akademski stupanj smatra se tek završetak dodiplomskog odnosno baccalaureatskog studija.
• Kako napreduje osnivanje visokoškolskog studija za balet i ples? Jesu li gotovi programi i što sadrže?
HDPBU je prije desetak godina bilo suinicijator ideje o pokretanju visokoškolskog studija za balet i ples u RH. Kao predsjednik HDPBU i dugogodišnji prvak Baleta, bio sam član Povjerenstva za ustrojavanje studijskih programa iz područja plesne umjetnosti i najuže ekspertne skupine koja je izradila plan i program za preddiplomske studije Suvremeni ples i Baletna pedagogija. Naime, prvi sam domaći baletni umjetnik koji je završio visokoškolsko obrazovanje u struci, na Kraljevskoj akademiji za ples u Londonu, te je na temelju njezinog programa i programa srodnih akademija osmišljen plan i program prilagođen našim potrebama u Hrvatskoj, gdje je službena metodika za baletnu tehniku ruska metodika Vaganova. Slično je, prema uzoru na vanjske plesne akademije, osmišljen i program za suvremeni ples. Sve je izrađeno pod koordinacijom Andreje Jeličić koja se vratila iz Londona gdje je radila na Labanovu institutu.
Programi su davno završeni i prolaze verifikaciju kroz nekoliko instanci na sveučilištu kao i stručne recenzije. Osmišljeni su vrlo sveobuhvatno, praktični i teorijski predmeti objedinjeni su u module koji će osposobiti buduće baletne pedagoge i plesne umjetnike, ali biti i dobar temelj za mogućnost daljnjeg obrazovanja, odnosno diplomskog studija. Kako se radi o sveučilišnom studiju, nositelj programa bit će Akademija dramske umjetnosti, a neka predavanja predviđena su i na drugim fakultetima. Prostorije su predviđene u dugoročnom planu u kampusu na Borongaju, a za početak se pokušava ishoditi lokacijska dozvola za privremene prostore u centru grada. Optimistična predviđanja kažu da će studij početi na jesen, no bit će dobro ako započne sa radom i dogodine. Uz ostalo, treba naći sredstva i za gostujuće inozemne predavače koji će osposobiti nekoliko prvih generacija. Iako će određene kolegije predavati profesori s našeg sveučilišta, nedostaje domaćih visokoškolovanih predavača za uže stručne predmete. Upravo iz tog razloga završio sam i magistarski studij i trenutačno sam doktorand na University of New England, kako bih se što bolje osposobio za budućeg predavača. Naime, za očekivati je da će s ulaskom u EU, svi predavači morati biti kvalificirani i da će i ovdje zaživjeti koncepcija cjeloživotnog obrazovanja.
• Kako napreduju pripreme za natjecanje Mia Čorak Slavenska? Ima li kakvih novosti u odnosu na prethodne godine?
Natjecanje Mia Čorak Slavenska, osnovano 2006., je bijenalno. Od 2010. postaje međunarodno i odvija se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika RH. U prošlom izdanju prijavljeno je preko trideset mladih umjetnika iz desetak zemalja, a za ovo natjecanje prijave su još u tijeku. S obzirom da smo za predsjednika međunarodnog žirija uspjeli angažirati proslavljenu svjetsku zvijezdu Ireka Mukhamedova, bivšeg solista Boljšoj teatra u Moskvi i Baleta Kraljevske opere Covent Garden u Londonu, za očekivati je da će ovaj puta broj prijavljenih biti i veći.
Natjecanje se odvija u suorganizaciji HDPBU-a, HGM,-a i HNK u Zagrebu, te je dobra mogućnost da mladi plesači odmjere snage s međunarodnim plesačima iz regije i svijeta. Postoji veći broj baletnih natjecanja u svijetu, ali ovo je jedino te vrste u regiji. Kao i kod ostalih umjetničkih natjecanja instrumentalista, vokalista i drugih, naglasak nije samo na sportskom nadmetanju, već na kompletnom umjetničkom dojmu, a natjecatelji su razvrstani u tri starosne kategorije. Dok najmlađa kategorija pokazuje samo klasiku, u ostalim dvjema kategorijama se uz djela klasičnog baletnog repertoara mladim plesačima pruža prilika da se iskažu i u suvremenom plesnom izrazu kroz vlastite ili tuđe koreografije.
Mladen Mordej Vučković
Plesne cipeleNaučite plesati uz Youtube