29. prosinca 1981. umro je veliki hrvatski književnik Miroslav Krleža. Potječe iz građanske obitelji, nakon niže gimnazije u Zagrebu školovao se u vojnim zavodima u Pečuhu i Budimpešti, odakle se 1913. vraća i počinje raditi u novinskim redakcijama, objavljuje prve književne priloge (Legende) te postaje profesionalnim književnikom. Uređuje časopise: Plamen, Književna republika, časopis Danas i pred drugi svj. rat u ZG-u Pečat. Potpora Deklaraciji o položaju i nazivu hrv. književnog jezika 1968. Ostvario je vrhunske domete u svim književnim vrstama. Iako je nasljedovao bogatu europsku kulturnu i književnu baštinu, nije se priklonio nijednom utvrđenom modelu pa se ni njegov opus ne može svrstati ni u jednu stilsku formaciju. Osebujnost su njegova stvaralaštva, među ostalim, i iste tematske cjeline u svim djelima, esejima, romanima, dramama, opsesivne teme intelektualca suočena s rasapom individualne svijesti. Oko Krležina života i djela lomila su se koplja, od ideološke pripadnosti do uklopljenosti u društveni sustav. Uređivao je sve, od Legendi preko časopisa do Zastava. Na mnogo što je odgovarao novim književnim djelom: Moj obračun s njima, Dijalektički antibarbarus. Najveću je možda poruku dao suvremenim Baladama Petrice Kerempuha.
Plesne cipeleNaučite plesati uz Youtube