14. listopada 1895. – car Franjo Josip I. svečano je otvorio novu zgradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Neobarokna zgrada za oko 750 gledatelja remek djelo je kasnog historizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera. Gradnja nove kazališne zgrade započela je u svibnju 1894. godine, a izvođač građevinskih radova bila je zagrebačka tvrtka “Honigsberg, Deutch i Erfort”. Izrada svečanog kazališnog zastora bila je povjerena slikaru Vlahi Bukovcu. Gradnju HNK potaknuo je ban Dragutin Khuen Hedervary. Odredio je bolju lokaciju u odnosu na onu koju je zahtijevalo gradsko poglavarstvo (oni su htjeli zgradu smjestiti u Ilicu, a Khuen ju je smjestio u sam centar grada). Inače, Hedervary je zajedno s ministrom prosvjete Izidorom Kršnjavijem za dvadeset godina vladavine organizirao gradnju više od četrdeset škola i sakralnih objekata u cijeloj Hrvatskoj, bušenje arteških bunara u Dalmatinskoj zagori, što je omogućilo opstanak u tim krajevima, a posebno je bio uspješan u Zagrebu. Uz HNK, Zagrebu je ostavio zagrebačku katedralu, , I. gimnaziju (danas muzej Mimara), Školu za umjetnost i obrt (danas muzej), Umjetnički paviljon na Strossmayerovom trgu, velebnu zgradu Hrvatskog učiteljskog doma, učiteljsku škola u Medulićevoj ulici te mnoge druge. Takav intenzitet gradnje nije na našim prostorima zabilježen nikada prije i još dugo poslije njega.
Plesne cipele
Naučite plesati uz Youtube