Vicevi

- Gdje si bio sinoć Mujo?   - Ma vodili me na neki balet.   - ? Šta ti je bolan to?   - Ma skupi se raja, pa uleti jedna pravo luda ženska i nešto se k’o baca, pa bi da poleti, pa ne može. Najzad joj prileti Pročitajte nastavak

Zagonetke mozgalice i pitalice

Anegdote

Jedna zagrebačka dama dovela je svoga sina skladatelju Ivanu Zajcu i ponosno mu reče: - Majstore, moj sin ima veliki dar za glazbu. Osim toga ima frizuru kao Beethoven. Pročitajte nastavak
Autobusni kolodvori, vozni red autobusa i vlaka

Plesne crtice

Gubec-beg je bila treća rock opera u svijetu! Ostale plesne crtice

Plesne izreke

Prvo skoči pa reci hip hop!

‘Budale smo plesali ili ne, stoga plešimo’ – japanska poslovica

Pleši kao da te nitko ne gleda. Poslije se ispričaj onima koji jesu.

Nastavite čitati “Plesne izreke”

Baletna glazba

Orašar baletBalet se može izvoditi uz vlastitu glazbu. Originalna je glazba često privilegij velikih baletnih skupina, dok u manjim trupama koreograf obično izabere već postojeću glazbu poput simfonije ili koncerta. Izabrana glazba mora biti plesna, kao što je, na primjer, melodična glazba Franza Schuberta. Međutim, ponekad je moguće osmisliti dobar balet uz glazbu koja se generalno ne smatra ‘plesnom’. Koreograf Antony Tudor tako je osmislio jedan od svojih najpoznatijih baleta Pillar od Fire iz 1942. uz glazbu Arnolda Schoenberga.  Nastavite čitati o Baletna glazba

Baletna koreografija

baletna koreografijaKoreografija je u baletu vođena pričom (pri čemu plesači preuzimaju uloge likova u priči), glazbenom kompozicijom ili slikom (pri čemu plesači stvaraju atmosferu koja će asocirati na originalno djelo). Na početku uvježbavanja koreograf često nema jasnu predodžbu o tome kako će balet izgledati na kraju. Od osnovnih se ideja demonstracijom i vježbom, kao i uzajamnom inspiracijom plesača i koreografa, polako stvara završna slika. Koreograf nikada ne stvara sam, već u suradnji sa skladateljem, dizajnerima, umjetničkim direktorom i, naravno, plesačima.  Nastavite čitati o Baletna koreografija

Baletni kostimi

baletna odjećaU počecima baleta plesači su nosili teške otmjene kostime koji su dopirali do poda. Kako su plesači s vremenom postajali sve spretniji u kretanju pozornicom, dugački su kostimi postali smetnja, ali su i sakrivali sve vještije pokrete. Promjene su započele početkom 18. stoljeća, kad je plesačica Marie Camargo skratila baletnu suknju do iznad gležnjeva i skinula pete sa svojim plesnih papučica.  Nastavite čitati o Baletni kostimi

Baletne kulise

baletne kuliseKrajem 19. i početkom 20. stoljeća u pozadini gotovo svih baletnih pozornica visio je zastor na kojemu je bila naslikana scena vezana uz radnju baleta. Na samoj pozornici često su stajale i realistične reprodukcije nekih objekata, ali takva je scenografija obično zauzimala previše mjesta i ograničavala slobodu kretanja.  Nastavite čitati o Baletne kulise

Idealni plesač

baletna školaPoželjne fizičke karakteristike dobrog baletnog plesača svakako su duge ruke i noge, te dug vrat i relativno kratak torzo. Idealno je tijelo savitljivo i vitko, ali snažno. Iako nije moguće promijeniti vlastite tjelesne proporcije, ispravnim vježbanjem moguće je razviti one fizičke karakteristike koje su poželjne kod dobrih baletnih plesača.  Nastavite čitati o Idealni plesač

Odabir učitalja plesa

turnout baletRoditelji trebaju biti posebno oprezni pri odabiru učitelja baleta za svoju djecu. Loš učitelj nije samo loš učitelj plesa već može, pogrešnim vježbanjem ili nametanjem prezahtjevnih vježbi prerano, dovesti do fizičkih poteškoća. Djevojčice ne bi trebale vježbati kretanje na prstima (sur les pointes) dok im stopala dovoljno ne ojačaju, a to se postiže tek nakon nekoliko godina vježbanja kojim se razvijaju mišići noge i stopala. Zaobilaženje nužnih faza u vježbanju može izazvati ozbiljne i trajne posljedice. Dobar je učitelj svjestan činjenice da se do dobrih rezultata dolazi polagano.  Nastavite čitati o Odabir učitalja plesa

Ples i uvježbavanje

Škola baletaZahtjevne baletne korake plesač može izvesti tek nakon godina napornog vježbanja. Smatra se da je najbolje doba za početak treniranja između osme i desete godine djetetova života. Ambiciozni bi plesači, ako žele ostvariti profesionalnu karijeru, trebali do dvanaeste godine već vježbati tri do četiri puta tjedno. Većina plesača postanu profesionalci prije svoje dvadesete godine, a do 45. se već povlače sa scene.  Nastavite čitati o Ples i uvježbavanje

Suvremeni balet

Natalija MakarovaSredinom 20. stoljeća mnogi su koreografi temeljili svoja djela na dramskoj akciji. Pillar of Fire Antonyja Tudora govori o pobuni i kajanju, a Fancy Free Jeromea Robbinsa o tri mornara u potrazi za zabavom u New Yorku. Britanski je koreograf John Cranko u Njemačkoj stvarao balete za Stuttgart Ballet prema djelima Williama Shakespearea i Aleksandra Puškina.  Nastavite čitati o Suvremeni balet

Baletna trupa Royal Ballet

Royal BalletVodeću britansku baletnu trupu i školu sa sjedištem u Royal Opera House u Covent Gardenu u Londonu osnovala je 1931. Ninette de Valois, a prvotno je bila poznata kao Sadler’s Wells Ballet, jer je začeta u Sadler’s Wells Theatreu. 1946. godine preselila je u Covent Garden, a 1956. preimenovana u Royal Ballet. Vodeći koreograf od 1935. bio je Frederick Ashton. Poznati plesači uključuju Margot Fonteyn, Rudolfa Nurejeva, Aliciju Markovu i Antoinette Sibley.  Nastavite čitati o Baletna trupa Royal Ballet