Vicevi

- Gdje si bio sinoć Mujo?   - Ma vodili me na neki balet.   - ? Šta ti je bolan to?   - Ma skupi se raja, pa uleti jedna pravo luda ženska i nešto se k’o baca, pa bi da poleti, pa ne može. Najzad joj prileti Pročitajte nastavak

Zagonetke mozgalice i pitalice

Anegdote

Jedna zagrebačka dama dovela je svoga sina skladatelju Ivanu Zajcu i ponosno mu reče: - Majstore, moj sin ima veliki dar za glazbu. Osim toga ima frizuru kao Beethoven. Pročitajte nastavak
Autobusni kolodvori, vozni red autobusa i vlaka

Plesne crtice

Gubec-beg je bila treća rock opera u svijetu! Ostale plesne crtice

Plesne izreke

Prvo skoči pa reci hip hop!

‘Budale smo plesali ili ne, stoga plešimo’ – japanska poslovica

Pleši kao da te nitko ne gleda. Poslije se ispričaj onima koji jesu.

Nastavite čitati “Plesne izreke”

Ples na otoku Javi

Ples na otoku JaviNa Javi je raširen mit o nastanku svijeta prema kojem su bogovi od dragulja stvorili sedam nebeskih nimfi – widadari. Nimfe su plešući kružile oko oceana, a bogovi su padali u zanos pred ljepotama koje su nimfe stvorile. Jedna od nimfi se zaljubila u smrtnika, sišla je s neba i naučila ljude plesati.

Ples na Javi je imao i žrtveni karakter: sam ples je u vjerskim ceremonijama bio žrtva prinesena božanstvu. Takav ples nije trpio improvizaciju; morao se izvesti u strogo definiranoj formi kako bi bio savršen žrtveni poklon. Plesalo se i na posmrtnim svečanostima, a svrha plesa je bila zaštita pokojnika od demona. Taj se ples, logično, plesao s oružjem – demone je malo teže otjerati sa stručkom visibaba.

Prije spomenute nebeske nimfe stvorile su dva plesa – serimpi i bedaya – koji su se plesali na dvoru kraljeva. Serimpi su mogle plesati samo mlade kneginjice kraljevske krvi, a plesalo se samo pred kraljem. Plesačice su sa noževima (ponekad lukom i strijelom, a u najnovije doba i vatrenim oružjem) dočaravale sliku prave borbe.

Tek početkom dvadesetog stoljeća javanski klasični ples je postao dostupan narodu i svijetu van granica Jave. Dotad su se plesna događala (i poduka) samo u palačama vladara. (Učitelji plesa na dvorovima pripadali su visokoj aristokraciji). Vladar Yogikarta je 1918. osnovao prvu javnu školu za ples i glazbu. Ravnatelj te škole je bio knez Tedjokesemo – najslavniji plesač Jave.

Javanski ples je poprilično spor, lišen brzanja i žestine. Razlog je možda tropska klima, no i koncentriranje plesača na slijedeću figuru tijekom plesa. Specifičnost plesača i plesačica je uspravno i nepomično držanje tijela s glavom okrenutom u profilu, a plesni pokreti ostvaruju se ‘iz zglobova’, što na gledatelja ostavlja dojam kao da plesače pokreće nešto drugo, a ne oni sami. Posebnost je i u plesnim pokretima koji kao da se događaju u bestežinskom stanju. Inače se u mnogim javanskim plesovima osjeća i vidi utjecaj indijskog plesa. Java je od davnina održavala veze s Indijom i Kinom – nekad ratne, nekad trgovačke, a jasno je da je onda moralo doći i do kulturalne interakcije.

Plesne cipele

Naučite plesati uz Youtube